Disleksija 
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 16 | Nivo: Filolosko-umetnicki fakultet

Sadržaj STRANICA
1. Sadržaj …………………………………………………………………….. 3
2. Uvod …………………………………………………………………….. 4
3. Što je disleksija? ……………………………………………………….. 5
3.1. Na koje načine djeca s disleksijom mogu čitati? …………..... 5, 6
3.2. Fonološke teškoće ………………………………………………… 6
3.3. Pamćenje ……………………………………………………………… 6
3.4. Jezične i pojmovne teškoće ………………………………………. 6, 7
4. Što je disgrafija? ………………………………………………………. 7
4.1. Oblici disgrafije ……………………………………………………. 8, 9
4.2. Kako prepoznati disgrafiju? ………………………………………... 10
5. Diskalkulija …………………………………………………………….. 11
5.1. Najčešći problemi djece s diskalkulijom …………………………... 11
6. Kako koncipirati tekst da ga lakše čitaju osobe s disleksijom ….. 12, 13
7. Kako pomoći – savjeti učiteljima ………………………………………... 13
8. Zaključak …………………………………………………………….. 14
9. Literatura …………………………………………………………….. 15
10. Prilozi …………………………………………………………… 16, 17, 18
2. Uvod
Disleksija se javlja kod 10% redovne populacije djece (predškolske i školske dobi). Problem disleksije vrlo je složen i tek detaljno ispitivanje psihologa i niza stručnjaka, koji zahvaćaju i tumače razne razine funkcioniranja djeteta, daje nam jasnu sliku o uzrocima slabosti. Problem je još teži i zbog toga što se teško prepoznaje u ranoj dobi djeteta a tada je najvažnije otkriti teškoće i preventivno djelovati. U ranoj dobi još je moguće promijeniti funkcionalne veze u mozgu. Što se duže čeka, problem se teže rješava, a odgovornost stručnjaka postaje sve veća. Zbog ovih argumenata sam odlučio izabrati ovu temu za seminar. U početku ću objasniti što je to zapravo disleksija, disgrafija i diskalkulija, a kasnije će biti navedeni savjeti kako pomoći djetetu s tim problemima.
3. Što je disleksija?
Djeca s disleksijom dugo slovkaju, zadržavaju naviku tihog izgovora riječi pri čitanju, ne čitaju tečno. Slušajući ih kad čitaju naglas, imamo dojam da ne uočavaju točke kao znakove razgraničenja rečenica. Ritam i način čitanja uglavnom su određeni povremenim zastojima zbog nepreciznog iščitavanja riječi, ali i odsutnošću pauze, silazne ili uzlazne intonacije kada se čitaju izjavne i upitne rečenice, što sve zajedno daje dojam netečnog, lošeg čitanja. Ponekad je nepreciznost podjednaka pri čitanju kratkih riječi kao što su "od" , "do", "uz", "iz", kao i pri čitanju višesložnih, kompliciranijih i manje učestalih riječi. U čitanju postoje različite zamjene, skraćivanja ili dodavanja slova, dijelova riječi i cijelih riječi kojih u tekstu zapravo nema. Tako se zamjenjuju grafički slična slova kao "d" i "b" pa riječ "bio" postaje "dio". Kratke riječi poput prijedloga "do" i "od", bilo da su samostalne riječi ili složenice, postaju gotovo nesavladive i "put do kuće" najčešće će biti "put od kuće". Ako netko nešto "odnosi", to će se pročitati kao da "donosi", a umjesto da ptica "brzo doleti", ona "brzo odleti". Zamjenjuju se i riječi slične osnove; tako "presavijanje" može postati "presađivanje", "poderao" - "pobrao", a "sumnjičav" postaje "sumnjiv". Neke riječi dobivaju nepostojeće dijelove: "radoznala uspavanka" čita se kao "radoznavala uspavanka", a neke se potpuno skraćuju, pa "odmahivala" prelazi u "odmah", a riječ "poredanih" skraćuje se u riječ "pored". Neprecizno pročitane riječi i sporost u čitanju narušavaju razumijevanje pročitanog teksta, iako se mnoga djeca s disleksijom zarana nauče služiti rečeničnim kontekstom, tj. širim sklopom riječi i rečenica koji im pomaže u odgonetavanju značenja.

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]